"Mercket das / Gott zuernet nicht so / gleich wie ein Mensch pflegt offt zu thun" (ili pak da?) O slici Boga u Marulićevoj Juditi (1501) i Greffovoj Tragediji knjige Judita (1536)

U središtu pozornosti ovoga rada nalazi se sadržaj onoga dijela apokrifa nastaloga u 2. stoljeću prije Krista, u kojem je riječ o Juditi. U njemu se govori o udovici što je zahvaljujući ubojstvu postala spasiteljicom svojega naroda. Za sadržajem Judite poseže se vrlo često, među ostalim i u hrvatskoj i njemačkoj književnosti. Marulićeva Judita (1501.) i Greffova Tragedija knjige Judita [Tragoediades Buchs Iudith (1535.)] dva su teksta u kojima su razrađeni oprečni religijsko-filozofski pogledi. Tekstovi tih dvaju umnih suvremenika koji su odlično upućeni u humanističke svjetonazore, otkrivaju već na prvim stranicama u čemu se razlikuje njihovo predočavanje svijeta i neba. Dok se u Marulićevu djelu gotovo u potpunosti ocrtava starozavjetna, katolička slika ljutita Boga čiju milost treba tek zalužiti, u Greffovoj programatsko-didaktičnoj školskoj drami predstavljena je reformatorska slika novozavjetnoga, blagoga Boga koji je sklon oprostu. U tim tekstovima tek je radnja istovjetna s biblijskim arhitekstom. Greff stvara dojam da se nalazimo (unatoč predkršćanskoj ženskoj figuri) u “njegovu” novome vremenu u kojemu se vjeruje na luterski način pa se pod pokroviteljstvom “uvijek milosrdnoga Boga” odbacuje svaka misao o prosudbenoj opuštenosti, a papini sljedbenici degradirani su na razinu “djece đavla”. S funkcionalno-teoretskoga gledišta svrha ovog rada na njemačkomu jeziku sastoji se u podrobnijem opisu ovdje spomenutih dviju različitih slika Boga